RAZNA GRAVIRANJA

vrste graviranja
graver
logotipi
grbovi
monogrami
tablice za vrata
pečati za vosak
iPod

TEHNIČKI NATPISI

elektro natpisi
oznake dalekovoda
sinoptik šeme
prednje ploče
tehnički natpisi
ecovanje
metalografija - ravna štampa
VIZUELNA KOMUNIKACIJA
firma
kućni broj
radno vreme
informativna tabla
putokazi
oznake sprata
oznake prostorija
brojevi prostorija
piktogrami
protivpožarne oznake
stoni-pultovski natpisi
privesci za ključeve
inventarske tablice
šnale za rever
REKLAMNI MATERIJAL
vizitkarteri
satovi
privesci
upaljači
medalje
pehari
šnale za kravatu
držač za papirni novac
RAZNA ISECANJA
isecanja simbola i slova
sečenje klirita
modeli za livenje
prosecanje mesinga
šabloni za farbanje
sečenje samolepljive folije
PROSPEKTI
elektro prospekt - str. 1
elektro prospekt - str. 2
vizuelna komunikacija - str. 1
vizuelna komunikacija - str. 2
 
Staroslovensko pismo

 

Krajem 9. veka pojavljuje se prvo Ćirilicno pismo Glagoljica sa 38 slova. Početkom 10. veka Srbi prihvataju novo pismo pod nazivom Ćirilica, koja je u osnovi Grčko uncijalno pismo poznato pod nazivom Ustav. Oba pisma stvorena su za Staroslovenski jezik koji je bio književni jezik od 10-12 veka, a koji danas nije maternji jezik ni jednog slovenskog naroda.

Od 12. veka pa nadalje Staroslovenski jezik grana se u tri Slovenska jezika Srpski, Bugarski i Ruski.

 

Srpskoslovenski jezik se u crkvenim pisanjima koristio od 12 do prve polovine 18. veka kada je usvojen Ruskoslovenski jezik kao bogoslužbeni i književni jezik.

 

Jezičkom i pravopisnom reformom Vuka Karadžica 1818. promenjen je književni jezik, dok je Srpska Pravoslavna Crkva da danas zadržala Ruskoslovenski kao bogoslužbeni jezik.


Nas veliki majstor remorker - tipograf Zoran Kostic nedavno je završio dva fonta namenjenih računarskoj tehnologiji, Hilandarski ustav i Monah.


     

O ovim velikom projektu - poslu najbolje je pročitati Zoranov dokument O projektu (.pdf 48kb)

Izgled fonta Hilandarski ustav pogledajte na dokumentu Hilandarski ustav (.pdf 140kb).

 

Ja se u svoje lično ime kao vlasnik InfoForma i Uncijala zahvalim Zoranu Kostiću za ovaj veliki poklon srpskom narodu, kažem poklon, jer ono sto mu je srpski narod platio (po završetku kompletnog posla koji je trajao skoro dve godine) nije dovoljno ni da pokrije njegove osnovne troškove u zakupljenom prostoru u kome je radio, pored tolikih državnih prostora u kojima je ovo do sada trebalo biti uradjeno. Znam da bi mnoge državne ustanove sada volele da kažu: "Nismo znali da on plaća skupu kiriju - nemoguće", "Što nam nije rekao, dali bismo mu mi prostor imamo ga mi dovoljno" i slično. Evo ja im sada kazem, dajte mu radni prostor sada, da ne plaća kiriju dalje, nije daleko do penzije, trebaće oko Hilandarskog ustava ovoj državi još nesto da se uradi.

Pratio sam ovaj Zoranov posao koliko sam stigao i ponekad ga u ranu zoru vozio umornog kuci iz njegovog poslovnog prostora i znam kako je bilo, znam da ni P od ovog projekta nebi bilo bez Zorana, a kamoli ovih neprocenjivo važnih fontova.

 

Ne želim da detaljnije pišem o ovome, lepše je da sve ostane onako kao što drugi o ovome pišu, Crkva inicirala, Država platila a Zoran uradio. E bas sve lepo izgleda, bas smo ti mi Srbi neki pametan i vredan narod. Ono doduse kad imamo jednog Sv. Savu, Živojina Mišića, Nikolu Teslu, Zorana Kostića to i jesmo.

 

E sad malo i o našem poslu.

Sve sto Hilandarski ustav piše a InoForm gravira - vise se ne briše.
Dobro, "ne rimuje se" bas Bog zna kako, ali nismo mi pesnici, mi smo graverska kuca.

I zaista, šta god da se fontom Hilandarski ustavom napiše i pretvori u krive "create outlines" na PC ili Mekintoš računaru i to zapamti kao .eps, možemo izgravirati ili proseći CNC mašinama. Ovako dobijeni fajl dalje obrađujemo za graviranje u specijalno za to napravljenim programima praveći pravilan izbor veličine noževa u zavisnosti od veličine detalja, potrebnu korekciju za debljinu noža, ispunu slova šrafiranjem i povezivanjem linija, optimizaciju itd. Slova možemo gravirati i isecati na raznim materijalima. Sa uspehom možemo izraditi ova slova pod konusom kao idealne medele za livenje. Sve napred pomenuto možemo isplotovati na ploteru velikog formata keramičkim perima kako bi se svaki posao mogao lakše sagledati i proveriti u veličini 1:1 pre početka rada na mašinama.

*Stranica je napisana i postavljena u maju 2007. god. na sajtu www.infoform.co.yu

a preneta na ovaj sajt 2009. godine.

 


 

 

Buba Design © InfoForm 2009