Ovo je sajt infoForma iz Beograda

povratak na prvu stranu

* * *

I  Nedostatak standardnog graverskog font-formata

II   Nedostatak graverskih font-editora

III  Nedostatak dobrih grafičko-tehničkih graverskih fontova

IV  Nedostatak multi-jezičkih graverskih fontova

IV  Nedostatak multi-jezičkih graverskih fontova

Pričali smo sa graverima iz raznih zemalja sveta, pokušavali da ih čujemo i razumemo. Retko ko nas je iz nelatinskih zemalja pitao o servo motorima, ali o fontovima često. Slali su nam stare novčanice iz Petrograda štampane pre 1917g. da im napravimo lepa slova kojima se pisalo pre oktobarske revolucije, jer ona ruska "raskrečena" sto nam nude "oni" proizvodjači nećemo.

Da probamo da stvari pojasnimo i na drugi način, grubo statisticki:
> 80 % svetske proizvodnje čine Nemacka, Amerika, Engleska i Francunska a sve zajedno imaju
< 20 % od ukupnog svetskog stanovništa ili drugim rečima
> 80 % stanovnista zemljine kugle nisu iz zemalja proizvodjača mašina.

100 karaktera koriste u svojim pismima zemlje proizvodjači a
1000 karaktera koristi ostatak sveta. (ne računajući kineski i korejski i neke druge)

ASCII Character Code i Adobe Character set imaju po 255 Characters
118 slovnih znakova, 127 znakova i 10 brojeva.

Prebrojte sve svoje različite karaktere podelite ih sa 10 i dobićete koliko procenata od postojećih svetskih karaktera imate, ili drugim rečima koliki deo svetskog tržišta možete pokriti svojim proizvodom.

Neshvatljivo je da nijedna od starih graverskih kuca, nisu napravile ni jedan jedini font koji je istog stila za latinični, cirilični, grčki i hebrejski a da ne spominjem i japanski.

Kako u vremenu interneta savemenim sistemom napisati tablicu na više jezika a da to bude u istom stilu, da se vidi da je neko pismen pisao, a ne kao da se svaki narod posebno potpisivao.

Na sreću čovečanstva dolaze neki novi klinci.

InfoForm – Beograd
Izvorni tekst - pisan sajt www.e-engraving.com