
Višelinijska ćirilica za graviranje





Jednolinijska ćirilica za graviranje

Orach Technic Pro - infoFORM


Ćirilica za
graviranje iz naseg razvoja - slike iznad
Primer graviranja simetricno Cirilično-Latiničnim fontom VeljovicScript.

Primer obrade fonta VeljovicScript za graviranje.Font je vrlo zahtevan za
graviranje jer je velika razlika izmedju najtanjeg serifa i ostalih delova slova.

Natpis na mesinganoj ploči debljine 3mm, izgraviranim fontom Sava Jovice Veljovića
koji je prethodno presečen u 5 nezavisnih celina sa međusobnim rastojanjima
kako bi se prikazala Srpska zastava i na kraju ručno popunjem iglom i dozatorom.
* * *
Graviranje
ćirilice sve nekako zamišljam kao ozbiljan posao, ali u stvarnosti nije tako.
Dočepa se majstor graverskog pantografa iz neke alatnice, i mesinganih šablona ćirilice Friedrich DECKEL-a pa ponosno zakopa ćirilična slova u mesingu. Mesingana ploča na fasadi glavne ulici bespomoćno kuka i zapomaže, širi ruke reci prolaznika... al' plač niko da čuje... Kad bi bar crni ciganin čuo... Spaso bi je...
Izgravirana
ploča za upićene često više priča o majstoru koji je ploču
izgravirao nego sam natpis na ploči koji je neko naručio. Iako se graver nije potpisao na
ploči, on se ne može sakriti, ploča priča svoju priču o njemu,
koliko je poznavao ćirilicu i kakvu je tehnologiju za graviranje imao. Na ploči
nema ni godine kada je ona rađena, ali se graver ne može
sakriti od činjenice da je ploču odavno radio.
Pogledajte samo
nadgrobne spomenike oko Studenice, natpise po Beogradskim grobljima pravljene pre Drugog svetskog rata i današnje
spomenike. I pored ogromne razlike u vremenu često veće od sto godina,
skoro bez izuzetka stari natpisi izgledaju bolje od današnjih. Sva ta silna
tehnologija računara nije doprinela da se u svakodnevnom životu
izgled ćirilice poboljša.
Samo vrlo retko kao glavna premija na
lutriji zasvetli ponegde “Sava” našeg Jovice Veljovića ili “Minion”
Roberta Slimbaha. Prevesti ovakve fontove u dobre graverske fontove,
kojima bi jedna CNC mašina mogla direktno pisati podrazumeva dosta znanja od tipografije, računarstva, mašinstva do programiranja.
Sada to najčešće izgleda ovako: “Izgrebi mi
majstore ovu firmu, najjeftinije što možeš, samo da može da prođe, nije za mene, ma nek bude latinicom“, a kažu i ovo: “Zaboravih da pitam, da li može sa druge strane one firme što je već imaju“.
Prvu gravuru
sopstvenom ćirilicom i CNC mašinom napravili smo 1988. a 1989. godine poslali smo prve izgravirane ćirilične natpise Vukovoj zadužbini, za veliku izložbu
posvećenu ćirilicnim pismima koja je trebala da se održi 1993. godine. Naše pismo objavljeno u listu Zadužbina, a igravirani uzorci bili su prvi koji su u zadužbinu pristigli za ovu ižložbu koja nije održana, zbog nedostatka materijala i malog interesovanja.
Početkom 90-tih
godina počeli smo razvoj sopstvenog graverskog Font Editora koji je
bio u mogućnosti da napravi - iskompajlira jednolinijske fontove i
složene višelinijske fontove, a paralelno sa tim i razvoj graverskog
programa koji je mogao pisati – gravirati ovim fontovima. Ovo se
nije moglo kupiti na svetskom tržistu. Nekoliko nekorektnih ćirilicnih fontova
napravljenih od strane najvećih svetskih proizvodjača graverskih mašina, ni iz daleka
nisu zadovoljavale naše potrebe.
Po završetku prve
varijante ovih programa stvorili smo tehničku mogućnost da graviramo
ćirilicom.
Najveća prepreka koja je tada stajala pred nama bio je
nedostatak dobrih ciriličnih fontova koje bi mogli napraviti za graviranje. Zaposlili smo i jednog dizajnera koji je više godina slagao našu arhivu fontova kako ćiriličnih tako i latiničnih (a kasnije je menjali i nadogradjivali). Pisali smo pisma i dobijali kataloge od Linotipa, Bretholda, Adoba, Monotipa, Font kompanije, ITC-a, Letraseta i mnogih drugih. Tražili smo i dobijali kataloge fontova od Nasih, Ruskih, Grčkih, Bugarskih, Manastirskih i drugih štamparija. Sve to bilo je složeno kao arhivno i pokazno u 64 registra. Smatramo da je to i danas najbolji pregled fontova na Balkanu. To je bio osnov za razvoj naših ćiriličnih i multijezičkih fontova.
Nije postojao JUS standard za ćirilicno pismo a pogotovo za tehničko
pismo koje nam je bilo preko potrebno za rad u industriji.
Ovakva situacija
navela nas je da započnemo jedan potpuno drugi veliki posao – razvoj
novih ćiriličnih (grafičkih) fontova. Uvezli smo Machintosh i NextStation,
digitalizer i ploter velikog formata i tako započeli razvoj
sopstvenih ćiriličnih fontova, prvo tehničkog, prateći
dostignuća najvećih svetskih tipografskih i graverskih kuća. Više o graverskim fontovima možete procitati na našem sajtu www.graver.rs posvećen graverima.
Rezultat našeg rada
na ćirilici u jednoj od najtežih tehnika pisanja
graviranju, možete delimično videti na ovoj stranici. Ukupno imamo
razvijeno 12 ćirilicnih fontova sa kojima pokrivamo skoro sve
potrebe u graverstvu. Naravno, imamo i mogućnost da svaki doneti
font izgraviramo upravo onako kako je napravljen. Prednost naših
graverskih ćirilicnih fontova je u tome što oni pored svoga dobrog
grafičkog izgleda imaju i svoje simetrične latinične fontove i multijezičke fontove što
je prava retkost kako na domaćem tako i na svetskom tržistu.
Tek
poredjenjem ćirilice sa najboljim latiničnim fontovima i njihovo
postavljanje “rame uz rame” može
se braniti vrednost ćirilice.
Izled našeg simetričnog tehnickog fonta Orach Technic 4.2 koji je koliko mi znamo jedini tehnički font na svetu koji pored svih latiničnih, ćiriličnih, grčkih, hebrejskih i arapskih karaktera ima i japanske karaktere. Font je tako dizajniran da se sa njim može pisati i gravirati od light do bold-a, a u našem Orach sistemu to zaista tako i radi, kao Multiple master fontovi. Mozete pročitati i
jedan nas dopis sajtu www.cirilica.org koji nije uspeo da ćirilicu
pomeri sa mrtve tačke Ka boljoj ćirilici.pdf (650kb)
Ćirilica – realnost
U poslovanju naše firme graviranje ćirilice je retko i meri se jednocifrenim procentom. Kad god nešto treba da izgraviramo, bez obzira što je zahtev napisan latinicom, pitamo, hocete latinicom ili ćirilicom, ljudima je često neprijatno ovo pitanje, malo poćute, latinicom. Rad na ćirilici proistekao je iz ljubavi prema ćirilici, drukčije se ovo ne bi ni moglo napraviti, a čisto ekonomski gledano kroz uloženo i dobijeno - potpuni je promašaj.
Ćirilica – kratka
istorija
Kažu, Ćirilica je
slovenska azbuka nazvana po Sv. Ćirilu jer se držalo da je on
izmislio, a verovatnije da je ćirilicu sastavio jedan od učenika
Cirila i Metodija prema grčkim Unicijalima od
kojih je 23 uzeto nepromenljivo, ili nešto prepravljeno, a ostalih
14 prostih slova načinjeno je prema glagoljici ili samostalno, sem njih
bilo je jos 7 složenih slova. Najstariji ćirilski spomenik Samuilov
natpis iz 993. godine nadjen je u Makedoniji. Najlepsa ćirilica bila
je u Miroslavljevom Evandjelju.
Vukovom reformom
u rečniku 1818. godine izbačena su nepotrebna slova i dodata nova,
tako da je nova ćirilica nazvana Vukovica. Srpska ćirilica je
postala svetski unikatna po tome sto omogućava da se sa 30 slova zadovolji
načelo: jedan glas - jedno slovo.
Ćirilica je pismo
koje koriste slovenski jezici: ruski, ukrajinski, beloruski, srpski,
makedonski i bugarski.
8. Novembar 2006, izglasan je novi
Ustav Srbije
Ćirilično pismo potvrđeno je kao zvanično. Puno se pričalo ovog
meseca o ćirilici - kad bi samo tako potrajalo. Lepo je što je tako,
hoću ovom prilikom nešto lepo da napišem, al’ ne ide. Što reče
jednom Kemal Monteno: “Ja pokušavam nekako da napišem veselu pesmu
a ona ispadne tužna”. Dve stvari su mi stalno u glavi kad
god se u medijima priča o ćirilici.
Prva stvar je, stalno vidim da političari samo skupljaju sebi glasove, a o
radu na Ćirilici nema ni pomena. To što u Ustavu piše da je u Srbiji
zvanično pismo Ćirilica, lepo je, ali to meni izgleda kao da piše MI
SRBI SMO SRBI,
i sad nek se zna ko smo, ko da se ne zna ko smo. Sve
nešto mislim i kad bi Ujedinjene nacije napisale nalog da svi narodi sveta
moraju da pišu ćirilicom, opet niko na njoj ne bi radio. Ne mislim da narod treba više para da odvoji nego što kroz poreze daje, samo aman-zaman odvojite jednu mrvicu za Ćirilicu, dosta ste se pečenja najeli. Ne trebamo se mi Srbi dičiti samo Besnim Audijima, Puhovima i Hamerima, Čirilica je nešto čime se možemo dičiti, al ne "Mroslavljevim pismom" koje izgleda kao taraba pored puta. Samo JEDAN Hamer uložen u Ćirilicu, branio bi Nas Srbe bolje nego svi ostali Hameri koje imamo da nas same od sebe brane.
Dobro, kažu mi neki da se nešto malo para i odvaja... al neznaju to oni što slova prave...
Druga stvar je više lične prirode, a tiče se opšteg interesa i
ćirilice.
Pre više od 15 godina hteo sam da šire pokrenem pitanje -
akciju "Pokusaj izmene nekih ćirilicnih slova", ali su me poznanici
odvratili od toga sa obrazloženjem "Ispljuvaće te narod", ne može se ćirilica menjati. Evo
i sada posle toliko godina smatram da je na ovome planu trebalo nešto pokušati. Jednostavno ne želim
više da doterujem neka konstruktivno loše rešena ćirilična slova, tu sam uradio sve
što sam mogao, hoću da pokušamo da ih potpuno menjamo, ne dirajući pritom Vukovu
fonetiku. Ako napravimo neko dobro rešenje i svima se bude svidelo dobro je, ako ne, nikom ništa probali smo, radili smo na ćirilici i pokazali da ne može bolje. Pa šta i ako nas i ispljuju, pa i Vuka su svi
pljuvali. Nije nam Vuk ostavio u amanet da ništa ne smemo
ispravljati i boljem težiti.
Ovaj
pokušaj mogao bi se nazvati
"Neka se sakriju koji se ne usuđuju" - Srboljub
Mitić
ili možda bolje njegov drugi stih
"Sme li čovek da se neosmeli u neznano da bi razaznao"
Ne treba niko da se plaši zbog
ovoga pokušaja, beskonačno je daleko od neke moguće promene ćirilice, jednostavno hteo bih samo da vidimo da li bar nešto možemo
bolje od Vuka (graficki gledano) posle 150 godina napraviti i
radeći njegovim putem da nastavimo.
I samo nekoliko pokušaja
i primera biće dovoljno da se o ovoj temi počne pričati i
razmišljati.
Nešto malo na ovu temu nudim zainteresovanim za razmišljanje,
Nova Cirilica, Uputstvo za izradu i Dopunsku uputstvo
Tekst sa našeg sajta www.cirilica.rs (2009-2016).
* Nova Cirilica, Nova slova, Srpska Cirilica, Cirilica za graviranje, Graviranje Cirilice
|